U Japanu se brak sklapa uz sake, a u Koreji se nekad sklapao uz drvenu gusku. U Španiji i Latinskoj Americi mladoženja mladoj predaje 13 novčića, a na jevrejskoj svadbi razbija čašu. Svaki od ovih običaja ima svoje značenje i porijeklo.
- U Japanu mladenci piju sake iz tri posude, u po tri gutljaja
- Korejski mladoženja je mladinim roditeljima donosio drvenu gusku kao znak vjernosti
- Na jevrejskoj svadbi mladoženja obično nogom razbija čašu
Japan: devet gutljaja sakea
Na šintoističkom vjenčanju mladenci piju sake iz tri posude, od najmanje do najveće. Iz svake se pije u tri gutljaja, pa obred nosi ime san-san-kudo, odnosno „tri, tri, devet“. Mladoženja i mlada piju naizmjenično. Poslije njih sake piju i porodice, kao znak da su sada povezane.
Ovakvo vjenčanje nije staro koliko se misli. Počelo je da se širi tek poslije 1900. godine, kada se prijestolonasljednik Jošihito vjenčao po šintoističkom obredu. Danas mnogi Japanci biraju vjenčanje u zapadnom stilu, sa bijelom vjenčanicom.
Koreja: drvena guska za mladine roditelje
U tradicionalnoj korejskoj svadbi mladoženja je mladinoj porodici predavao gusku. Vjerovalo se da guske i patke cijeli život ostaju u paru, pa je poklon bio obećanje vjernosti. Običaj je preuzet iz kineskih konfučijanskih obreda.
Žive guske je bilo teško nabaviti, pa su ih zamijenile drvene. Par drvenih ptica stajao je na svadbi, a poslije u kući mladenaca. Jedna drvena svadbena ptica iz 18. ili 19. vijeka čuva se u Muzeju Viktorije i Alberta (V&A) u Londonu.
Španija i Latinska Amerika: 13 novčića
U Španiji, Latinskoj Americi i na Filipinima mladoženja tokom vjenčanja predaje mladoj 13 novčića, koji se zovu las arras. Sveštenik ih prvo blagoslovi. Time mladoženja obećava da će brinuti o porodici, a mlada pokazuje da mu vjeruje.
Za broj 13 postoje dva objašnjenja: 12 novčića za 12 mjeseci u godini i jedan za siromašne, ili Hrist i 12 apostola. Tačno porijeklo običaja nije poznato. Novac kao zalog pri vjenčanju poznavali su još Vizigoti i Franci u ranom srednjem vijeku.
Jevrejsko vjenčanje: razbijena čaša
Pred kraj jevrejskog vjenčanja mladoženja obično nogom razbije čašu (u nekim zajednicama to se radi ranije u obredu). Talmud pripovijeda da je Mar, sin Ravine, na svadbi svog sina razbio skupocjenu čašu jer su gosti, ugledni rabini, postali previše veseli. Poruka je bila da i u najvećoj radosti treba ostati ozbiljan.
Kasnije je razbijena čaša postala i podsjetnik na razoreni Hram u Jerusalimu. Zato se u nekim zajednicama u tom trenutku izgovaraju stihovi iz Psalma 137: „Ako zaboravim tebe, Jerusalime…“
Ako vam se neki od ovih običaja dopada, možete ga uklopiti i u svoju svadbu.
Vaš plan do vjenčanjaChecklista po mjesecima, satnica dana svadbe i torba za taj dan.VodičČesta pitanja
- Šta znači san-san-kudo? „Tri, tri, devet“: tri posude sakea, iz svake po tri gutljaja.
- Zašto baš guska? Vjerovalo se da guske cijeli život ostaju sa istim partnerom, pa su bile znak vjernosti.
- Zašto se na jevrejskoj svadbi razbija čaša? Prvo kao podsjetnik da i u radosti treba ostati ozbiljan, a kasnije i u znak sjećanja na razoreni Hram u Jerusalimu.
Izvori: Encyclopedia of Shinto (Univerzitet Kokugakuin); Muzej Viktorije i Alberta (V&A); M. P. Foley, „Coins: The Mystagogical Value of Traditional Wedding Customs“ (New Liturgical Movement); OU Torah; Brooklyn Museum; Nippon.com; Sefaria (Talmud, Berakhot 30b do 31a); Wikipedia (članci o šintoističkom vjenčanju, las arras i jevrejskom vjenčanju).
