Burma na domalom prstu, bijela vjenčanica i medeni mjesec djeluju kao običaji stari koliko i sama svadba. Neki zaista sežu do starog Rima, a neki su mlađi nego što mislite.
- Bijelu vjenčanicu proslavila je kraljica Viktorija 1840. godine
- „Vena ljubavi“ od prsta do srca ne postoji
- Rimske nevjeste nosile su žuti veo, flammeum
Bijela vjenčanica, moda iz 1840. godine
Britanska kraljica Viktorija udala se za princa Alberta 10. februara 1840. godine. Umjesto crvenog plašta od somota obukla je bijelu satensku haljinu, sa cvijetom pomorandže i širokom čipkom iz Honitona. Muzej Viktorije i Alberta (V&A) u Londonu objašnjava da je htjela da se pokaže kao nevjesta, a ne kao vladarka. Bijelom je podržala i čipkarke, kojima je posao propadao zbog jeftine mašinske čipke.
Viktorija nije bila prva nevjesta u bijelom, ali je njena slika obišla novine i modne ilustracije. Vremenom je bijelu birala većina nevjesta koje su to mogle da priušte.
Vena koja ne postoji
Burma se nosi na domalom prstu zbog stare priče o „veni ljubavi“ (latinski vena amoris), koja bi vodila od tog prsta pravo do srca. Takva vena ne postoji: krv se iz svih prstiju vraća u srce na isti način. Ideja je ipak stara. Rimski pisac Makrobije pisao je oko 400. godine o „nervu“ od srca do domalog prsta i pripisao je Egipćanima.
I prsten sa dijamantom ima dugu istoriju. Kostanco Sforca poklonio je takav prsten Kamili Aragonskoj 1475. godine, a nadvojvoda Maksimilijan Mariji Burgundskoj 1477. godine.
Veo boje plamena
Rimska nevjesta nosila je žuti ili narandžasti veo zvan flammeum, po latinskoj riječi za plamen. Sličan veo nosila je i Jupiterova sveštenica koja nije smjela da se razvede, pa je flammeum bio znak vjernosti. Priča da je veo štitio od zlih duhova nema pouzdanu potvrdu.
Medeni mjesec koji brzo prođe
Englesku riječ honeymoon prvi je zapisao Džon Hejvud 1546. godine. Značenje nije bilo romantično: ljubav mladenaca poređena je sa mjesecom, koji počinje da opada čim postane pun. Izreka „nešto staro, nešto novo, nešto pozajmljeno, nešto plavo“ još je mlađa: u skoro današnjem obliku zapisana je u Londonu 1871. godine.
Mnogi „obavezni“ običaji nastali su iz mode ili slučajno. Zato zadržite ono što vam nešto znači, a ostalo slobodno izostavite.
Česta pitanja
- Koja je nevjesta prva nosila bijelu vjenčanicu? Ne zna se. Bijele haljine nosile su se i prije 1840. godine, ali ih je kraljica Viktorija učinila modom.
- Postoji li vena od domalog prsta do srca? Ne, to je staro vjerovanje.
- Koje boje je bio veo rimske nevjeste? Žute ili narandžaste, boje plamena.
Izvori: Muzej Viktorije i Alberta (V&A); J. H. Oakley, prikaz knjige K. K. Hersch „The Roman Wedding“ (Bryn Mawr Classical Review); M. Fasel, „The History of Diamond Engagement Rings“ (prema JCK); phrases.org.uk; wordorigins.org; wordhistories.net; Wikipedia (članci o vjenčanici kraljice Viktorije, čipki iz Honitona, vena amoris, Makrobiju, rimskom vjenčanju i medenom mjesecu).
